terça-feira, 1 de setembro de 2015

Deklarasaun Protesaun ba Zélia



Díli, 2 de Setembro de 2015

Exmº Chefe Procurador Distrital de Díli


Deklarasaun kompromisu

Ha’u, Hercus Pereira dos Santos, hakarak husu protesaun ba ha’u no ba ha’u-nia fen Zélia do Rego dos Santos husi kualker perigu ba ami nia moris fizikamente no psikolojikamente husi kualker tentativa ameasa ne’ebé maka bele mosu karik ba ami husi kualker ema ida (Bele mai husi ha’u-nia família, husi ninia família ou husi ema seluk ne’ebé sai kauza ba ami nia problema). Ami rua, nia no ha’u, tenki moris iha liberdade laran sein ameasas ba ami nia moris.

Tanba Timor-Leste nu’udar estado de direito democrático no iha respeitu ba ema nia dignidade nudar artigu 1 número 2 husi Constituição República Democrática de Timor-Leste (CRDTL).

Tanba entre objectivos husi Estado de Timor-Leste ne’ebé konsagra iha Konstituisaun iha artigu 6 maka hanesan iha aliena b) Garante no promove sidadaun sira-nia direitu fundamental no respeitu ba prinsípiu sira iha Estado de direito democrático.

Tanba Timor-Leste moos konsagra iha Konstituisaun direito ba moris (artigo 29), direito ba liberdade, segurança no integridade pessoal (artigo 30), direito ba onra no privasidade (artigo 36), família, casamento no maternidade (artigo 39),liberdade ba sirkulasaun hanesan hateten iha artigu 44 númeru 1 katak sidadaun idak-idak iha direitu atu la’o bá-mai no hela iha kualker fatin ida iha teritóri nasional.

Tanba ho hanoin moos katak Timor nia lei halo tuir direito internasional tuir artigu 9 husi ita nia konstituisaun haruka no direito fundamental iha ita-nia konstituisaun tenki interpreta tuir Declaração Universal dos Direitos Humanos. No parte importante ida husi ita-nia konstituisaun assegura maka ema hotu-hotu iha direitu atu bá tribunal hodi defende ninia direitu no interesse ne’ebé lei proteje (artigu 26 númeru 1) no la bele nega justisa tanba la iha meiu ekonómiku (artigu 26 númeru).


Tanba iha kodigu penal moos prevê katak tentativa ba halo krime kuandu iha kondisaun lori atu hamosu duni krime ida ou halo ona krime parte balu ou crime konsumadu ne’e hetan kastigu tuir artigu 24 husi kódigu penal no ema hotu-hotu iha direitu atu salva an husi kualker perigu ruma ba ninia moris tuir artigu 44 kona-ba lejítima defeza.

Tanba iha kódigu penal moos prevê atu kualker ema ida la bele estraga ema seluk nia saúde ou nia isin tuir artigu husi 145 to’o ba artigu 156. Atu la bele moos ameasa ema ida lori halo krime no hamosu ninia tauk(artigu 157), la bele moos halo sidadaun ida sai hanesan atan ba ema seluk nia interesse atu sidadaun ne’e hakarak ou lakoi la importante hahalok halo sidadaun ida sai hanesan atan ba ema seluk nia interesse ne’e krime tuir artigu 162 no bele hetan kastigu entre tinan 8 to’o tinan 20.

No ha’u iha fiar makas tebes ba kapasidade husi Ministério Publico no Polícia Nacional de Timor Lorosa’e lori halo investigasaun no knaar sira hotu atu assegura katak sidadaun hotu-hotu hetan protesaun ba nia moris no goza direitu no liberdade ne’ebé maka konsagra iha ita nia Konstituisaun ho lei oan sira hotu ne’ebé maka vigora iha ita-nia rai laran.


Os meus melhores cumprimentos,



Hercus Pereira dos Santos





Deklarasaun kompromisu ba Zélia


Díli, 1 de Setembro de 2015

Exmº Chefe Procurador Distrital de Díli


Deklarasaun kompromisu

Ha’u, Hercus Pereira dos Santos, laen-kaben Igreja Católica husi Zélia do Rego dos Santos, hakarak deklara katak ha’u prontu simu hikas ha’u-nia fen Zélia do Rego dos Santos no ha’u sei respeita nia no sei la halo kualker violénsia kontra nia biar nia isin rua tuir liafuan ne’ebé maka nia dehan mai ha’u iha Largo Lecidere bainhira ami rua nia hasoru malu depoizde ami rua nia problema.

Nia dehan katak nia isin rua no ha’u dehan ba nia katak impossível tanba ita rua la toba hamutuk depois o nia loron mai. Oinsá maka o isin rua se ita rua la toba hamutuk depois de o nia loron mai. Nia dehan katak ne’e milgare mas ha’u dehan milagre ne’e akontese de’it ba Nossa Senhora no nia hatan nia nossa senhora kedua. Nu’udar sarani no nu’udar ha’u-nia madrinha ba Nossa Senhora de Fátima por devoção ne’e ofende tebes ha’u. Ami rua diskute malu liutan iha momento ne’ebá. Iha asuntu balu tan ne’ebé maka ha’u la deklara iha karta ida-ne’e. Mas ha’u prontu atu perdua nia biar nia toba tiha ona ho mane seluk iha ami rua nia kazamentu ne’ebé ami devia fiel ba malu tuir juramentu ne’ebé maka ami halo iha sacramento matrimónia ne’ebé maka ami simu iha dia 14 de Fevereio de 2015 iha Igreja Balide.

Ha’u seidauk levanta kazu ami rua nian ba oin tanba ha’u hanoin diakliu ha’u presiza fo tempu ba nia atu nia bele hanoin ho diak-diak no iha liberdade nia laran sem preokupasaun. Fo tempu ba tempu hanesan maluk matenek na’in Timoroan ida hatete mai ha’u.

Ha’u sei prontu nafatin atu fo nia tempu ne’ebé maka nia presiza naran katak nia dehan netik buat ruma mai ha’u.

Ha’u garante katak se nia fila mai ha’u nia hela ho ha’u iha seguransa total ba nia moris. Ha’u sei la sai ameasa ba ninia moris mas pelo contrário ha’u sei hadomi no estima nia tebes tanba ha’u hadomi tebes Zélia do Rego dos Santos. Ha’u husik feto lubuk ida lori fiel no hili Zélia do Rego dos Santos. Tanba hau hadomi tebes Zélia do Rego dos Santos. Ami rua nia kazamentu konsumadu. Ou se dehan ho loloos ami rua hola malu nu’udar fen-laen antes kedas ona depois maka ami kaben iha Igreja.

Ha’u halo deklarasaun ne’e nu’udar sarani ne’ebé maka tuir ba Cristo nia hanorin perdaun nian no fiel ba Igreja Católica ho lakoi divorsiu tanba ha’u lakoi hetan descomungado husi Igreja Católica. Ha’u moos hakarak deklara ho loloos katak ha’u hadomi tebes Zélia do Rego dos Santos. Laran ne’e moras mas iha domin ne’ebé forte no nu’udar sarani ne’ebé maka metin hakarak tebes atu kontinua comunga iha ha’u-nia moris tomak ho nune’e maka hau deklara katak ha’u ho laran moos prontu perdua ha’u-nia fen ba kualker hahalok saída de’it.


Iha problema ami rua nian ne’e buat ne’ebé maka liu (nia isin rua karik) liu ona. Importante mai ha’u maka salva ami rua nia kazamentu atu ha’u la descomungado iha Igreja Católica nia laran. Se nia ho nia família la obriga ami rua kaben sedu ou katak se nia ho nia família tuir hau-nia hakarak atu ami rua kaben depoizde ami rua remata tiha ami rua nia estudu no depois maka iha fulan abríl liubá maka nia hapara ami rua nia relasaun hau sei simu totalmente no sei la preocupa tan ho nia. Hau haluhan tiha deit nia. Feto barak. Mas problema mai hau maka tanba ami rua kaben igreja ona no se nia divorsiu ho hau ne afeta tebes mai hau tanba hau la bele ona comunga. Ne todan boot ida mai hau. Nudar ema hau ema maksalak ida mas hau sempre konfesa hau nia sala sira ba amu lulik sira lori hau bele simu nafatin comunhão. Agora divorsiu implica hau la bele tan ona simu comunhão no la bele tan ona simu sacramento matrimónio. Se karik Igreja Católica permite hau simu comunhão no bele simu hikas sacramento matrimónio sei la iha impacto negativo boot mai hau.

Ha’u deklara moos katak mezmu Zelia do Rego dos Santos nafatin lakoi ona ha’u no ami rua divorsiu lori halo tuir nia hakarak, ha’u sei respeitu nafatin nia no ha’u sei la halo kualker hahalok krime kontra nia. La ameasa nia. Problema sira hotu, la’ós de’it divórsiu, sei rezolve tuir lei ne’ebé maka vigora iha ita nia rain. Tanba ita-nia rain nu’udar Estado de Direito Democrático. Buat ne’ebé hau hakarak halo maka salva nia husi hanoin ba hahalok krime ruma se karik nia isin rua (tanba dalaruma ho presaun ema nian feto isin rua bele hanoin at ba bebe) no salva moos bebe nia moris.

Kona-ba divorsiu ha’u lakoi mas se Zélia do Rego dos Santos hakarak divorsiu hau sei tuir nia hakarak no sei kabe ba nia atu halo tuir buat ne’ebé maka lei haruka iha kódigu sivil.  Timor oan hotu iha lei nia okos.

Atu informa de’it ba Ita-Boot katak liutiha ami rua divorsiu hau sei haree karik hau sei hatama keixa balu ne’ebé halai ba direito penal no Tribunal maka sei tetu no haree lori halo desizaun. Ha’u sei buka koopera ho Ministériu Públiku nu’udar titular da acção penal. Maibé se Zélia hakarak fila mai hau entaun hau sei la hatama keixa ou se karik hau hatama tiha ona maka Zélia hakarak fila fali mai hau entaun hau sei desiste. Tanba ne’e la’ós  indísiu ba krime públiku (iha krime públiku kualker sidadaun ida bele hato’o denunsia no prosesu tomak iha Ministério Público nia liman) ou katak iha indísiu nu’udar krime semi-públiku maka hau bele desiste. Iha krime públiku la iha dalan atu desiste. Timor-Leste tuir princípio presunção da inocência ho nune’e maka só Tribunal de’it maka iha kompeténsia lori julga ema ida iha sala ka la sala. Ha’u so bele dehan de’it katak iha indísiu. Mas atu krime ou la krime so Tribunal de’it maka dehan. Karik Iha kazu balu seluk hau sei levanta moos maka hau sei haree lai.

Se Zélia do Rego dos Santos fila mai ha’u entaun hau sei simu nia nafatin nu’udar fen no ha’u sei la hatama keixa. Buat hotu depende ba Zélia do Rego dos Santos. Hau hadomi tebes Zélia hau prontu perdua nia.

Ha’u halo deklarasaun ne’e ho livre vontade no ho konsiénsia tomak. Ha’u prontu atu hatan iha autoridade judicial nia oin bainhira ha’u kontra ha’u-nia kompromisu ne’e.

Deklarasaun kompromisu ne’e ha’u halo atu uza de’it lori assegura katak ha’u sei la halo krime kontra Zélia do Rego dos Santos se Zélia fila mai hau ho isin rua ou se Zélia divorsia ho hau.

Ha’u sei fó-koñesimentu moos deklarasaun kompromisu ne’e ba ha’u-nia fen Zélia do Rego dos Santos, ba Sua Excelência Dom Basílio do Nascimento, Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, Presidente da Função Pública, Ministro Dr. Dionísio Babo no Director Nelinho Vital no mos ami nia padrinho Senhor Doutor Agio Pereira. Ha’u sei buka atu oinsá haruka moos ba Ministru Justisa Dr. Ivo Valente. Deklarasaun ne’e moos hau sei publika iha ha’u-nia blog http://hercus.blogspot.com/
Deklarasaun kompromisu ne’e bele hatun ba Ita-Boot nia elementos sira no ba Polísia Nasional Timor Lorosae atu prosesa lori sai nu’udar garantia ida ba liberdade total Zélia do Rego dos Santos nian atu nia la sinte tauk ho ha’u tanba ha’u la sai ameasa ba ninia moris. Ha’u hakruuk ba lei tanba hau rasik mos hakarak moris iha liberdade total nia laran. Ami nia problema sei rezolve tuir lei ne’ebé maka vigora iha Timor-Leste laran tanba Timor-Leste nu’udar Estado de Direito ema hotu-hotu goza direito no liberdade fundamental sira hotu.

Obrigadu wa’in ba Ita-Boot nia atensaun.


Os meus melhores cumprimentos



Hercus Pereira dos Santos


Nota: Deklarasaun ne'e ha'u hatama ohin ba Procurador Distrital de Dili ho número 1807/09/2015.