terça-feira, 1 de setembro de 2015

Deklarasaun Protesaun ba Zélia



Díli, 2 de Setembro de 2015

Exmº Chefe Procurador Distrital de Díli


Deklarasaun kompromisu

Ha’u, Hercus Pereira dos Santos, hakarak husu protesaun ba ha’u no ba ha’u-nia fen Zélia do Rego dos Santos husi kualker perigu ba ami nia moris fizikamente no psikolojikamente husi kualker tentativa ameasa ne’ebé maka bele mosu karik ba ami husi kualker ema ida (Bele mai husi ha’u-nia família, husi ninia família ou husi ema seluk ne’ebé sai kauza ba ami nia problema). Ami rua, nia no ha’u, tenki moris iha liberdade laran sein ameasas ba ami nia moris.

Tanba Timor-Leste nu’udar estado de direito democrático no iha respeitu ba ema nia dignidade nudar artigu 1 número 2 husi Constituição República Democrática de Timor-Leste (CRDTL).

Tanba entre objectivos husi Estado de Timor-Leste ne’ebé konsagra iha Konstituisaun iha artigu 6 maka hanesan iha aliena b) Garante no promove sidadaun sira-nia direitu fundamental no respeitu ba prinsípiu sira iha Estado de direito democrático.

Tanba Timor-Leste moos konsagra iha Konstituisaun direito ba moris (artigo 29), direito ba liberdade, segurança no integridade pessoal (artigo 30), direito ba onra no privasidade (artigo 36), família, casamento no maternidade (artigo 39),liberdade ba sirkulasaun hanesan hateten iha artigu 44 númeru 1 katak sidadaun idak-idak iha direitu atu la’o bá-mai no hela iha kualker fatin ida iha teritóri nasional.

Tanba ho hanoin moos katak Timor nia lei halo tuir direito internasional tuir artigu 9 husi ita nia konstituisaun haruka no direito fundamental iha ita-nia konstituisaun tenki interpreta tuir Declaração Universal dos Direitos Humanos. No parte importante ida husi ita-nia konstituisaun assegura maka ema hotu-hotu iha direitu atu bá tribunal hodi defende ninia direitu no interesse ne’ebé lei proteje (artigu 26 númeru 1) no la bele nega justisa tanba la iha meiu ekonómiku (artigu 26 númeru).


Tanba iha kodigu penal moos prevê katak tentativa ba halo krime kuandu iha kondisaun lori atu hamosu duni krime ida ou halo ona krime parte balu ou crime konsumadu ne’e hetan kastigu tuir artigu 24 husi kódigu penal no ema hotu-hotu iha direitu atu salva an husi kualker perigu ruma ba ninia moris tuir artigu 44 kona-ba lejítima defeza.

Tanba iha kódigu penal moos prevê atu kualker ema ida la bele estraga ema seluk nia saúde ou nia isin tuir artigu husi 145 to’o ba artigu 156. Atu la bele moos ameasa ema ida lori halo krime no hamosu ninia tauk(artigu 157), la bele moos halo sidadaun ida sai hanesan atan ba ema seluk nia interesse atu sidadaun ne’e hakarak ou lakoi la importante hahalok halo sidadaun ida sai hanesan atan ba ema seluk nia interesse ne’e krime tuir artigu 162 no bele hetan kastigu entre tinan 8 to’o tinan 20.

No ha’u iha fiar makas tebes ba kapasidade husi Ministério Publico no Polícia Nacional de Timor Lorosa’e lori halo investigasaun no knaar sira hotu atu assegura katak sidadaun hotu-hotu hetan protesaun ba nia moris no goza direitu no liberdade ne’ebé maka konsagra iha ita nia Konstituisaun ho lei oan sira hotu ne’ebé maka vigora iha ita-nia rai laran.


Os meus melhores cumprimentos,



Hercus Pereira dos Santos





Sem comentários:

Enviar um comentário